Whitehouse: 'Kada je rijec o kontroli medija, vlasnik je manje opasan od politicara'
Bojan Klima
Washington
02/02/2006
Irex, americka nevladina ustanova koja prati medije u tranzicijskim zemljama, u svom godišnjem izvješcu o 'odrivosti medija' izdvaja Hrvatsku kao zemlju u kojoj je ostvarena najpogodnija medijska klima, u odnosu na susjede te na vecinu zemalja bivšeg Sovjetskog saveza. O analizi za Glas Amerike govori Mark Whitehouse, direktor Irexova odjela za medije.
Hrvatska je na samom vrhu ljestvice tranzicijskih zemalja. Pokušaja da se ogranici sloboda tiska sve je manje, mediji su razmjerno profesionalni i financijski dobro stoje, a postoji i solidna mrea podrške koja brani profesionalne interese struke. Ovo je saetak analize Irexa, koja se temelji na mišljenjima stranih i hrvatskim medijskih strucnjaka.
No, Mark Whitehouse zapaa i to da se mediji u Hrvatskoj sve više i više bave – kako se navodi – 'trivijalnostima' iz svijeta zabave, dok se o 'ozbiljnijim temama na ozbiljan nacin razmjerno rijetko govori'. "Tabloidizacija medija plaši i novinare i aktiviste koji prate situaciju sa slobodom govora kao i dobar dio javnosti. Strah ih je da se u trci za profitom mediji spuštaju na samo dno, natjecuci se tko ce biti senzacionalniji, umjesto da solidno izvještavaju na temelju provjerenih informacija. No, taj se trend zapaa u cijelom svijetu, ne samo u Hrvatskoj. Bez obzira na to, u Hrvatskoj postoje i ozbiljni listovi kojima je na prvom mjestu opce dobro, uz, naravno, zaradu" - kae Mark Whitehouse.
Istraivanje koje je proveo Irex financira americka Agencija za medunarodni razvoj.
Upitan da komentira cinjenicu da je primjerak dnevnog lista u Hrvatskoj tri ili cak cetiri puta skuplji od dnevnog lista u Sjedinjenim Dravama, Mark Whitehouse kae da su 'posljedice toga ozbiljne jer ljudi prestaju kupovati novine, citatelja je manje nego prije, dobrim dijelom upravo zbog visoke cijene novina'.
No, bez obzira na to, kae Mark Whitehouse, hrvatska medijska scena prednjaci upravo zbog razmjerno snanog trišta, pogotovo ako se ono usporeduje sa recimo srbijanskim ili makedonskim. "Postoji dinamicno trište za oglašivace, firme mogu priuštiti kupnju reklama. Privatni mediji u, recimo, Srbiji ili Makedoniji su u mnogo gorem poloaju jer tamo ima manje novca. Posljedica toga je i jaci politicki pritisak na novinare ili pak svojevrsni patronat nad medijima od strane raznih interesnih lobija" - tvrdi Mark Whitehouse.
Godišnje izvješce Irexa o medijima u tranzicijskim zemljama ukazuje na cinjenicu da su vlasnici medijskih kuca, odnosno s njima povezane interesne skupine, na izvjestan nacin zamijenili politicare kao 'kontrolore medija'. Ciji je – sa stanovišta novinarske profesije - pritisak opasniji, politicarev ili vlasnikov? "Pritisak na novinara od strane vlasnika medija je opasan, no mislim da je politicki pritisak znatno opasniji. Prema našem mišljenju, najvanije je da je na nacionalnoj medijskoj sceni zastupljen spektar razlicitih stajališta. Kada postoji politicka kontrola, nju provodi stranka na vlasti, i cuje se jedino njezin glas. U slucaju kontrole od strane vlasnika, ona je ipak ogranicena na odredeni list ili medijsku kucu, dok joj konkurencija, naravno, ne podlijee" - tvrdi naš sugovornik.
Mark Whitehouse u vezi s tim naglašava da Irex ne smatra da bi svi mediji trebali biti pošto-poto objektivni, jer – kako kae - tisak u Europi je, 'povijesno gledano, više stranacki orijentiran', od recimo americkog.
Direktor odjela za medije washingtonske ne-vladine organizacije Irex kao posebno ohrabrujucu cinjenicu izdvaja to što u Hrvatskoj javnost, posebno razne ne-vladine skupine i profesionalne udruge, sve kriticnije reagira na pokušaje politickog pritiska na medije.
This article was originally published by Voice of America, Croatia.
